ПРОГРАМ “БРАНКОВИ ОСНОВЦИ“

17.08.2016. у Сремским Карловцима одржан је први сусрет основних школа са територије Војводине, које носе име  Бранко Радичевић.

Основни циљ Програма је умрежавање школа са територије Војводине и покретање иницијативе за рад на малим школским пројектима.

Програм је подржан од стране Покрајинског секретаријата за образовање, прописе, управу и националне мањине – националне заједнице.

Сусрет је одржан у Еколошком центру Радуловачки, а учесници су посетили Карловачку гимназију и обишли и упознали културно – историјске садржаје Сремских Карловаца.

Нашу школу представљали су Марко Јованов (6-1), учитељица Ружа Иванчић и наставница Тања Гагић, која је уједно и организаторка Програма испред Покрета горана Војводине.

DSC_0045 DSC_0015 DSC_0033 DSC_0054 DSC_0057 DSC_0060

мапа Бранкових школа у Војводини

новински чланак из Дневника

 

 

 

 

 

ACES

Наша школа годинама у назад ради на промоцији интеркултуралног дијалога, толеранције и промоције основних друштвених вредности међу ученицима, родитељима и наставницима у региону. Да би постигли наведене циљеве прикључили смо се Академији централноевропских школа (Academy of Central European Schools) са седиштем у Интеркултуралном центру у Бечу и под покровитељством Ерсте фондације.

http://www.aces.or.at/

 

Kriterijumi pri izboru škole

U periodu adolescencije ličnost prolazi kroz brojne promene, tada mlada osoba traga za odgovorima na pitanja o sebi i svom životu i nije retko da većina adolescenata obično nema sasvim jasnu predstavu o zanimanju kojim bi želeli da se bave,tj. teže im je da razmišljaju o implikacijama za budućnost. Zbog toga je važno slediti prave smernice za odluku koja vodi ka putu zrelosti.

Potrebno je dobro sagledati faktore koji utiču na odabir i uspešnost u bavljenju nekim zanimanjem, kako izbor ne bi zasnivali na trenutno okupirajućim mislima (škola u koju će ići drugari, blizina škole, pritisak i želje roditelja…).

O čemu osmaci treba da razmišljaju pri izboru škole i zanimanja?

Sposobnosti – to su mogućnosti da uspešno obavljamo neke aktivnosti ili poslove. Ako se trudimo, možemo ih razvijati, a svako ima sposobnosti koje odgovaraju većem broju zanimanja. Preduslov uspeha i zadovoljstva je sklad naših sposobnosti i izbora posla.

Interesovanja – naša zainteresovanost za neko zanimanje i rad određuju koliko ćemo njima biti zadovoljni. Učiti ili raditi ono što volimo mnogo je lakše i prijatnije. Sklonosti i interesovanja prepoznaju se po omiljenim školskim predmetima, vannastavnim aktivnostima, hobiju.

Radne navike i školski uspeh – ocene nisu najvažnije, ali mogu biti važne kada je izbor škola za koju postoji veliko interesovanje. Kako će se u narednom školovanju savladavati zadaci zavisi od toga kako smo naučili da učimo i kako organizujemo vreme za učenje.

Osobine ličnosti – to su odlike koje nas određuju, naše ponašanje, emocije, motivaciju. Mnoge osobine tokom života se mogu razvijati, a poželjne osobine ličnosti razlikuju se od zanimanja do zanimanja, npr. marljivost, samostalnost, odlučnost, kreativnost, pouzdanost, komunikativnost, prilagodljivost, istrajnost, saosećajnost…

Zdravstveno stanje – svako ima određene telesne karakteristike, a zanimanja se razlikuju i po tome što za neka nisu potrebni posebni zdravstveni preduslovi, a u nekim su veoma važni.

Informisanje o školama i upoznavanje sveta zanimanja – podrazumeva upoznavanje sa uslovima u kojima se određeni posao obavlja, koja su potrebna znanja i veštine. Pravi trenutak koji treba koristiti za razgovore sa rodbinom, porodičnim prijateljima, nastavnicima,  jer se na taj način stvara slika o raznim zanimanjima i budi zainteresovanost.

 

Maja Vujin, psiholog

 

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA – PRED IZBOROM SREDNJE ŠKOLE I ZANIMANJA

Razmišljanje o budućem zanimanju počinje još u najranijem detinjstvu, kada nas odrasli zapitkuju „šta ćeš biti kada porasteš?“, a profesionalni razvoj traje tokom celog života i obuhvata više faza. Započinje vaspitanjem kroz izbor i mogućnosti roditelja da detetu pruže raznovrsne sadržaje, a nastavlja se osnovnim i kasnijim obrazovanjem i vaspitanjem kroz razne aktivnosti usmerene ka određenoj profesiji. Osnovni cilj rada na profesionalnom razvoju je usmeravanje na profesionalni put koji najbolje odgovara potencijalima ličnosti i oblastima u kojima ima najviše izgleda za uspeh.
Profesionalna orijentacija je osmišljena da bi pomogla onima koji ne znaju koju školu da upišu, dvoume se, traže alternativu ukoliko im se ne ostvari prva želja ili jednostavno žele potvrdu da im je izbor škole ili zanimanja ispravan.

U školi postoji program profesionalne orijentacije za učenike sedmog i osmog razreda, koji izrađuje školski tim za profesionalnu orijentaciju i koji se realizuje u nekoliko faza:

  • tematske radionice samospoznaje za učenike, kroz koje bolje upoznaju sebe
  • procena različitih aspekata funkcionisanja – sposobnosti, osobine, motivacija, interesovanja, vrednosti, očekivanja
  • individualni razgovor (sa učenicima i zainteresovanim roditeljima)
  • profesionalno savetovanje i informisanje – podrška u donošenju odluke; informisanje o vrstama škola, zahtevima obrazovnih profila, realni susreti-sa predstavnicima zanimanja, posete srednjim školama i preduzećima

Zadatak profesionalne orijentacije nije da ubedi osobu u „pravu“ odluku, niti je konačan odgovor na pitanje o školi ili zanimanju već je njena funkcija da pruži informacije, koje osoba možda nije imala o sebi i mogućim izborima. Pomaže da dobijemo odgovor na pitanja:
 kakva su moja profesionalna interesovanja, koje poslove bih mogao da obavljam
 koje moje sposobnosti, potrebe, interesovanja taj posao zadovoljava
 koju školu treba upisati da bih se školovao za taj posao
 da li postoje neke prepreke i koje su alternative

Maja Vujin, psiholog